Matica srpska i Mreža kulturnih stanica potpisali protokol o saradnji zajedničkog projekta – “Matica srpska: U susret publici”


Najstarija kulturna i naučna ustanova srpskog naroda osnovana 16. februara 1826. ima i najstariji književni časopis na svetu, „Letopis Matice srpske” koji bez prestanka izlazi tačno 200 godina. Taj naizrazitiji simbol Matice srpske od pokretanja do danas nije menjao svoju programsku orijentaciju. Veliki jubilej najavljen je u Kulturnoj stanici Svilara gde je u utorak, 5. marta 2024. promovisan Protokol o saradnji povodom zajedničke realizacije projekta pod nazivom „Matica srpska: u susret publici”. Matica srpska ima već potpisane slične projekte sa raznim institucijama i lokalnim samoupravama Protokolom o saradnji najstarije kuće kulture, kakva je Matica i najmlađe grupe prostora za kulturu, kakva je Mreža kulturnih koja deluje u okviru Kulturnog centra Novog Sada, Matica izlazi u javnost i za nju nove kulturne prostore, u skladu sa afinitetima i specifičnostima publike.

Милан Мицић, генерални секретар Матице српске

O saradnji Milan Micić, generalni sekretar Matice srpske kaže: „Dogovor je da se u različitim kulturnim stanicama na prostoru grada, Matica srpska predstavi programima koji odgovaraju publici, uz poštovanje specifičnih prostora. Tako, na primer, u kulturnoj stanici Stepanovićevo, govoriće se o kolonizaciji između dva svetska rata, kao i o doseljavanju srpskih dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu.”

 

Član gradskog veća za kulturu Dalibor Rožić istakao je da Novi Sad i Matica srpska imaju lepu saradnju: „Uvek tražimo načine kako da podržimo njene programe. Ovaj projekat je iskorak i još jedan u nizu zajedničkih programa. Drago mi je da je Matica srpska prepoznala legatski projekat Mreže kulturnih stanica i da će u narednom periodu svoje programe imati u novim prostorima koje je grad obnovio i obezbedio za kulturnu scenu. To je platforma za povezivanje civilnog i javnog u oblasti kulture, a institucionalna i vaninstitucionalna scena imaju priliku da tu realizuju svoje programe. To je i platforma za okupljanje lokalne zajednice. Kroz Mrežu kulturnih stanica decentralizujemo kulturne sadržaje i tražimo načine da dovedemo kulturu u sve delove grada. Ovo je primer uspešne saradnje, a raduje nas što će i serija programskih aktivnosti i promocije izdavačke delatnosti Matice srpske naći u stanicama svoje mesto.”

O „Letopisu Matice Srpske” i o kontinuitetu njegovog izlaženja nadahnuto je govorio Dragan Stanić, predsednik Matice srpske:

„Treba da smo ponosni na činjenicu da imamo časopis takvog kontinuiteta. U svetu zaista nema sličnog primera očuvanog kontinuiteta osim ovog i jednog američkog časopisa koji je počeo da izlazi 1819. ali koji nije bio u početku književni, već religijski i politički. Postoje još neki stari književni časopisi u Francuskoj i Rusiji, ali sa ogromnim diskontinuitetima. Letopis je očuvao svoj osnovni koncept i neguje ga od početka, a takvih primera u svetu nema. Postoji nekoliko pitanja na koje ‘Letopis’ odgovara: šta je identitet srpske književnosti i kulture i tu je birao one pisce koji su znali da odgovore na pravi način. Okvir koji se ispostavlja sve vreme izlaženja ‘Letopisa’ je sveslovenski, a potom i evropski i svetski, ali je sveslovenski prva linija. U institucionalnom smislu je jako važno to što je iza njega stala Matica koja je imala svoju organizaciju i čvrstinu, i svojom moralnom postojanošću dobra je zaštita za ‘Letopis’, ali i obratno.”

Selimir Radulović, upravnik Biblioteke Matice srpske i glavni i odgovorni urednik „Letopisa” istakao je da je ovo svečani dan, ne samo srpske kulture i duhovnosti, nego i naše države i naroda. Prvi brojevi časopisa koji je pokrenuo novosadski profesor Georgije Magarašević u Budimu 1824. bili su ulaznica za stvaranje Društva Matice srpske, a zajedno sa knjigama poklonjenim iz carske imperatorske biblioteke, činili su prve fondove buduće Biblioteke Matice srpske. Časopis je uvek bio i ostao isti – pokriti srpski i sveslovenski prostor i imati prostor i za ostale narode.

Matičin najizrazitiji simbol i dragulj u dvovekovnoj istoriji Matice, „Letopis Matice srpske”, najstariji živi književni časopis na svetu koji kontinuirano izlazi od 1824. i čije je osnivanje prethodilo formiranju najstarije kulturne i naučne institucije srpskog naroda, svoju jubilarnu godinu počeo je da obeležava još 2023. i njegovo predstavljanje bilo je i biće na različitim tačkama srpskog duhovnog prostora gde žive Srbi i gde postoje tragovi srpske kulture. Jedinstveni jubilej proslaviće se ne samo u gradovima širom Srbije, već i u Republici Srpskoj, Crnoj Gori, Temišvaru, Beču, Pešti, Sankt Peterburgu. U tom cilju, formirani su svečani i organizacioni odbori.

Zajedničko delovanje dveju ustanova, Matice srpske i KCNS kroz Mrežu kulturnih stanica, doprineće sasvim sigurno većoj prisutnosti različitih Matičinih programa i projekata na kulturnoj mapi grada, a njihovo međusobno povezivanje biće primer dobre prakse u budućem periodu.